09.11.2012.

Prilagodimo prehranu i način života zimskoj sezoni!

MakroVita je godinama uz vas, inspiriše vas i podstiče da na jednostavan način učinite puno za svoje zdravlje. Tako vas i pred ovu hladnu i dugu zimu podsjećamo kako da ojačate imunitet i održite zdravlje.

Razvojem globalnog tržišta postalo je normalno i ''prirodno'' da jedemo voće i povrće uvezeno  iz Afrike, Južne Amerike, Azije i ostatka planete. Naša prehrana treba da se sastoji od namirnica koje rastu u našem umjereno klimatskom području, jer upravo te namirnice sadrže hranjive namirnice uravnotežene za potrebe našeg organizma.

Promjenom godišnjih doba i način kuhanja namirnica se mijenja. Ne možemo kuhati na isti način ako je vani temperatura  +30 ili ako je – 10. Umijeće kuhanja i jeste umijeće prilagođavanja prirodnim promjenama. Na taj način pripremamo organizam za različite vremenske uslove.

Kako se naša ishrana mijenja u zimsko doba?

Ako prirodu i promjene u njoj posmatramo kroz prizmu uzajamnog djelovanja različitih energija jina i janga, onda bi zima i hladnoća predstavljali ekspanzivnu, odnosno jin energiju. Kako makrobiotika podrazmjeva usklađivanje ishrane sa promjenama u prirodi, to znači da od sada u kuhinji treba da dominiraju namirnice i načini pripreme hrane koje su više jang, odnosno koje će vam dati potrebnu toplotu.

Zima predstavlja energiju vode. Organi koje treba naročito ''pripaziti'' zimi, utopljavati i spolja i iznutra su bubrezi i mokraćni mjehur.

Sada je pravo vrijeme za jedenje malo više heljde, azuki graha i crne soje, kombu algi, bilo u toku kuhanja mahunarki, bilo u obliku čaja, korjenastog povrća, gdje spadaju mrkva, korijen peršuna i čička, pastrnjak, daikon, rotkva...

Što se tiče voća, zimi nemamo poseban izbor, osim naravno južnog voća, koje je bolje ne jesti ili jesti u malim količinama. Naime, južno voće, s obzirom na to da dolazi iz tropskih krajeva, hladi organizam, što nam tijekom zime zaista nije potrebno. Naša tradicija se zimi uglavnom bazira na suhom voću te različitim džemovima i pekmezima koji su najbolji ako su pripremljeni bez šećera. Suho voće sadrži i vrlo značajne količine minerala poput željeza i kalcija.

Najkorisniji začini tokom zime su bijeli luk, đumbir, kuzu, korijen lotusa, začinske trave.

Bijeli luk pomaže čišćenju sluzi iz grla i respiratornog trakta. Također djeluje protiv upalno te u oslobađanju od bakterija, gljivica i parazita koji ponekad napadaju naš organizam. Iako postoje pravi obožavatelji češnjaka, treba imati na umu da previše nije dobro pa ga treba koristiti u malim količinama i lagano dinstanog jer sirov može iritirati želudac. Dinstan ili kuhan, još uvijek sadržava sve svoje kvalitete i daje jelu poseban okus.

Đumbir, svjež ili sušen, daje jelu ljutkast okus, pomaže cirkulaciji i grije organizam, a odličan okus daje supama, varivima i jelima od mahunarki. Pomaže kod mučnina, plinova u crijevima i prehlada.

Kuzu je najpoznatiji po tome što neutralizira kiselo stanje u našem organizmu i zaista može zamijeniti sveprisutni aspirin u prvoj pomoći. Pomaže kod proljeva, problema sa želucem i prehlade. Treba ga razmutiti u malo hladne vode i dodavati u supe, variva, deserte.

Korijen lotusa, koji se kod nas može naći sušen ili u prahu, odličan je za probleme respiratornog trakta.

Načini kuhanja

Zima je doba okupljanja i sjedeljki oko trpezarijskog stola i uživanja u složencima i duže krčkanim jelima od mahunarki i slatke zimske bundeve. Zima je doba okupljanja i sjedeljki oko trpezarijskog stola i uživanja u složencima i dugo krčkanim jelima pa se preporučuju sljedeći načini pripreme hrane:

Pečenje u rerni – važno je shvatiti da pri pečenju namirnica omekšava od suhe topline, što znači da se sadržaj vlage u namirnicama smanjuje pa treba posebnu pozornost obratiti na to da jelo ne bude presuho.

Dinstanje korjenastog povrća, samog ili u kombinaciji sa žitaricama, na sezamovom ili suncokretovom ulju, vrlo je čest način pripreme namirnica zimi. Pri dinstanju treba što više pustiti povrće da se pirja u vlastitom soku i dodavati samo malo vode. Tako će povrće biti hranjivije, a i ukusnije.

Kuhanje pod pritiskom odnosi se prije svega na žitarice i mahunarke kojima omogućava da se brže skuhaju i omekšaju. Preporučuje se posebno onima kojima treba jača prehrana koja će ih koncentrirati i fokusirati te dati više kontrahirajuću energiju.

Mnogi se pitaju kako s ovakvim načinom kuhanja i bez svježih citrusa osigurati dovoljnu količinu vitamina C. Potrebne količine vitamina C mogu se osigurati iz lišća i korijena peršuna, kiselog kupusa te zelenog lisnatog povrća. Vitamin C iz ovih namirnica puno se lakše iskorištava iz ovih namirnica nego iz citrusa. Zadnja istraživanja su pokazala da je vitamin C termostabilan do 8 minuta kuhanja pa to treba imati na umu kod pripremanja hrane.

Logičan zaključak je da zimi trebamo manje količine tekućine. Međutim, uslovi modernog življenja, centralnog grijanja i prekomjernog zagrijavanja prostorija u kojima boravimo često prekomjerno isušuju naš organizam pa je stoga jako važno posebnu pažnju posvetiti kvaliteti tekućine koju koristimo zimi.

Ukratko, u ovom hladnijem periodu preporučuje se:

  • jesti topla, jaka jela
  • koristiti više začina i ulja nego u jesen
  • umjesto svježe sirove hrane jesti ukiseljeno
  • češće jesti jela pečena u rerni
  • jesti guste supe i čorbe od mahunarki i povrća
  • žitarice prije kuhanja blago pržiti u suhoj tavi
  • češće jesti heljdu
  • jesti malo veće količine hrane
  • prednost dati slanom okusu

Predlažemo i ova tri recepta:

Zimska supa

Najvažnija tekućina zimi dolazi nam iz supa ili, bolje rečeno, najvažnija tekućina zimi, pored vode jeste supa.

Prije kuhanja, dinstajte povrće u tamnom sezamovom ulju. Umjesto vode, dodajte temeljac  od povrća. Dodajte zobene pahuljice koje daju poseban izgled i gustoću zimskim supama.

Kad je povrće mekano začinite miso pastom, smanjite vatru i pustite da struji 3-4 minute. Miso od ječma, riže ili soje zaista može učiniti čuda u zaštiti od viroza, bržem oporavku, otklanjanju umora i slično.

Ketchup

Potrebno: 1 kg mrkve, 3 osrednja korijena peršuna, 2-3 manje glavice cvekle, 2 paprike, 1-2 glavice luka, 2 režnja bijelog luka, a može i žuta repa, bosiljak i na kraju dodati 2-3 prstohvata origana.

Prvo dinstajte luk i bijeli luk na malo ulja. U ekspres loncu poredajte povrće, dodajte vode do nivoa povrća, posolite i kuhajte oko 20 minuta.
Rjeđi kečap može se koristiti za pizzu, a gušći kao namaz. Potrebno ga je sterilizirati, tj. pasterizirati.

Marmelada

Odaberite zrelo i slatko voće jer tako ima najviše prirodnog šećera.

Voće očistite od sjemenki i sitnih nedostataka na kori. Narežite ga na komade srednje veličine. Kuhajte  na laganoj vatri s prstohvatom soli da pusti sok. Često miješajte da ispari što više tekućine. Potom ispasirajte i još ukuhavajte često miješajući. Znak da je gotovo je kad u smjesi ostane trag od kašike nakon miješanja. Što je manje tekućine, to će zimnica koja nema ni šećera niti konzervansa duže trajati.

Staklenke treba sterilizirati na 80 do 90 Celzijevih stupnjeva, a nakon punjenja vratite ih u pećnicu na 90 do 100 stupnjeva oko jedan sat. Nakon toga pustite da se ohlade.

Toplu i ugodnu zimu želi vam,

Vaša MakroVita