17.03.2014.

Proljeće

Proljeće je godišnje doba obilježeno intenzivnim kretanjima i promjenama u prirodi. Karakteriše ga energija drveta, a organ u ljudskom organizmu jetra.

Ranije su promjene četiri godišnja doba bile jasno vidljive, međutim posljednjih godina globalnim otopljavanjem iz perioda zime ulazimo u period visokih gotovo ljetnih temperatura, priroda se naglo budi, sve buja i cvjeta.

Ovaj period godine idealno je vrijeme za generalno čišćenje. To se ne odnosi samo na pospremanje našeg doma nego i organizma. Umanjeno kretanje, loša i jednolična prehrana, iscrpljivanje zaliha vitamina i minerala, duži boravak u zatvorenim prostorijama koje su često pregrijavane, dovode do pojačanog umora, bezvoljnosti, pospanosti, promjena raspoloženja, promjena na koži i sl., i općenito do nižeg nivoa energije. Promjene se pojavljuju i zbog naglih temperaturnih skokova koji mogu dovesti do poremećaja cirkulacije. Nagli skok temperature djeluju vazodilatatorno, tj. krvne žile se šire, pa su posebno osjetljive osobe koje imaju problema s regulacijom krvnog pritiska ili sa promjenama na krvnim žilama. Posebno su osjetljive osobe meteoropati, osobe  sklone alergijskim reakcijama (više je alergena u zraku), hronični bolesnici i osobe koje puše ili su izložene stresu.

Prehrana u proljeće

Budući sa su dva glavna organa detoksikacije jetra i bubrezi, i prehrana treba biti takva da im se maksimalno olakša rad. Prehrana treba sadržavati što više integralnih žitarica, povrća, mahunarki i nešto manje voća, morske alge, sjemenke - sezamove, lanene, suncokretove koje sadrže pregršt minerala i kvalitetnih nezasićenih masnih kiselina.

Savjetuje se konzumirati cjelovite žitarice, a naročito ječam u ovo doba godine, zatim rižu, zob, amarant, kvinoju, kukuruz, heljdu, proso, integralna peciva i tjestenine, sjemenke, klice i mekinje koje obiluju vitaminima B grupe.

Od povrća se savjetuje zeleno lisnato i glavičasto povrće. Zeleno lisnato povrće bogato je vitaminima i mineralima (C vitaminom, beta karotenom, vitaminima B skupine te mineralima: K, Ca, P, S i Mg.

Savjetuje se konzumirati  brokoli, mladi kupus, blitvu, špinat, prokulice, raštiku, prasu, klice i samonikle jestive biljke poput koprive, maslačka, srijemoša, šparoga. Ovo je povrće  bogato beta karotenom, folnom kiselinom, vitaminom C, kalcijumom i željezom. Zeleno lisnato povrće ne sadrži masnoću, bogato je biljnim vlaknima neophodnim za dobro varenje, a sadrži i  hlorofil koji oplemenjuje našu krv i pomaže obnavljanje crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina.

Zelene namirnice vrlo dobro čiste organizam tako da vam pomažu u održavanju linije a i kvalitete kože.

Neke vrste zelenog lisnatog povrća (naročito špinat i blitva) sadrže veće količine oksalne kiseline (ona razlaže kalcijum iz organizma i sprečava njegovu apsorpciju, te doprinosi nastanku kamenca u bubregu), stoga se ne preporučuje svakodnevno konzumiranje.

Pri kuhanju zelenog lisnatog povrća treba uvek prvo zakuhati vodu (dovoljno je da visina vode u posudi bude 3-4 cm) pa tek onda staviti povrće. Ovakvo povrće kuha se od dvadesetak sekundi (mlado lišće rotkvice, i drugo mlado lišće) do najviše 3-4 minuta. Najboji pokazatelj da li je ovo povrće dovoljno ili previše skuvano je njegova boja: jarko zelena boja znak je da je namirnica dobro skuhana i da još uvek sadrži hranljive sastojke, dok maslinasta boja upućuje na to da je povrće prekuhano.

Preporučuje se i Zelena magma (lišće mladog ječma u prahu ili tabletama).

Od proteina savjetuju se mahunarke (grah, grašak, leća, leblebija, soja),  te povremeno riba i plodovi mora.

Ne treba zaboraviti na primjeren unos tekućine, najbolje izvorske vode, imajući na umu da naš organizam sadrži više od 60% vode. Kad smo dehidrirani, krv postaje gušća, povećava se njezina viskoznost, otežana je detoksikacija organizma i znatno oslabljena kapilarna cirkulacija.

Treba težiti hrani s uravnoteženom pH vrijednošću, (sporo se razgrađuje, a tijelo lakše crpi hranjive tvari). To je ujedno jedan od postulata tradicionalne kineske medicine, koja općenito cijeni biljke, ističući da nam one daju trajnu snagu, asimilirajući kroz proces fotosinteze životno važne tvari. Ne zaboravimo krv ima blago lužnati, odnosno alkalni pH (7,35 do 7,45).

Žitarice, povrće, mahunarke, morske alge  i voće (ako se jede kao zaseban međuobrok)  te biljna hrana općenito imaju lužnat karakter. Sve drugo, kao npr. kolači i poslastice sa bijelim šećerom i bijelim brašnom, meso i mliječni proizvodi stvarat će kisele viškove u probavi, a to znači i duže zadržavanje otrova.

Hranu začinjavati blago sa morskom ili himalajskom soli, tamarijem ili shoyu i dodavati začinske biljke.

Jutro treba početi sa toplom tekućinom. To može biti miso supa, kaša od zobenih pahuljica i neutralni biljni čaj. Nakon toga je dobro popiti razmućen prah soka mladog ječma – zelenu magmu koja je izvanredan dodatak prehrani i odličan čistač organizma, ali ga i opskrbljuje mnoštvom hranjivih sastojaka i enzima koji omogućavaju ravnomjernu energiju tokom cijelog dana.

U salate, supe ili deserte treba dodavati malu količinu limunovog soka. Kiselkasti okus limuna odgovara čišćenju jetre i žuči, što je posebno važno u proljeće. Vitamin C iz limuna pomaže bolju apsorpciju željeza iz zelenog lisnatog povrća.

Umjesto bijelog šećera preporučuju se zaslađivači od žitarica - rižin, ječmeni, kukuruzni slad, slad od zobi, sirup od agave, stevija. Zadovoljit će potrebu za slatkim, a neće ugroziti zdravlje.

Preporučuje se trljanje tijela peškirom namočenim u vrućoj vodi s malo đumbira, naročito ujutro nakon ustajanja. Popravit će se cirkulacija, izbaciti toksini iz tijela i smanjiti celulit.

Kupka sa zelenom glinom je vrlo jednostavna metoda čišćenja tijela od toksina i teških metala. U kadu, napunjenu toplom vodom, dodaju se 2 šolje zelene gline. Dovoljno je provesti u kadi 20-ak minuta. Kroz pore glina prodire u organizam i izvlači toksine i teške metale.

I naravno – što više vremena provodite napolju!

Uživajte u proljeću!

Vaša MakroVita